Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Kolumna Nade Rocco - Nadin Izbor

 

Priprema za najveći kršćanski blagdan

  • Petak, 25 Ožujak 2016 08:50
  • Pročitano 420 puta

Uskrs je najveći Kršćanski blagdan, dan uskrsnuća Isusa Krista. Proslava Uskrsa počinje na Veliki četvrtak na dan posljednje Isusove večere s apostolima, a to je ujedno i posljednji dan Korizme. Smisao odricanja u korizmi je četrdesetodnevna pokora kada vjernici molitvom produbljuju svoju vjeru nakon čega pristupaju sakramentu svete ispovjedi kako bi, očišćeni od grijeha, proslavili uskrsnuće Isusa Krista. 

Piše: Nada Rocco

Uskrs kakvog  danas slavimo, takozvani godišnji Uskrs, obilježava se od drugog stoljeća. Prema pisanju apostola Ivana, Isus je umro uoči židovske Pashe koja je padala 14. dan mjeseca nishana ( taj je dan uvijek bio pun mjesec-uštap ), a uskrsnuo je prvu sljedeću nedjelju.

Neki su Uskrs slavili upravo na 14. dan nishana bez obzira na dan u tjednu. No, s vremenom je prevladalo mišljenje da se Uskrs slavi prvu nedjelju nakon tog dana. Tako se danas Uskrs obilježava u nedjelju nakon prvoga proljetnog punog mjeseca, što znači između 22. ožujka i 25. travnja.


Uskršnji simboli – zec i jaja

uskršnji simboliZec

Uskršnji zeko je vjerojatno jedan od najpoznatijih uskršnjih simbola, a najmlađima najpoželjniji čokoladni dar. Jeste li se ikad upitali kakve veze imaju Uskrs i zec ?

Zec je još u pretkršćansko doba bio simbol plodnosti, a Anglosasima je bio zemaljsko utjelovljenje Eastre, božice plodnosti. Zečevi su oduvijek bili znani kao životinje koje imaju veliku mogućnost reprodukcije pa je, zapravo simbolika zeca kao rađanje novog života vrlo logična.

Prvi pisani spomeni o korištenju zeca kao simbola Uskrsa pojavljuju se već u 16. stoljeću u Njemačkoj i odatle se šire diljem kršćanskog svijeta.

Jaja

Bilo da ste vjernik, bilo da se samo držite običaja ili ste možda i dalje dijete u duši, zasigurno ćete i ove godine imati prepune ruke posla s bojenjem jaja, odnosno  izradom pisanica. Pisanica potječe od slavenske riječi „pisati“, koja znači i slikati, tako da su pisanice zapravo oslikana jaja.

Opće je poznato da se za Uskrs ukrašavaju jaja, no manje je poznato da je taj običaj preuzet od poganskih naroda te da predstavlja novi život, odnosno uskrsnuće Isusa Krista kod kršćana.

Povijest jaja kao simbola seže u daleku prošlost, stoljećima prije pojave kršćanstva kad su ih ljudi u proljeće razmjenjivali kao simbol novog života i rađanja. Kršćanski su ih misionari u drugom stoljeću, kada se počelo slaviti Kristovo uskrsnuće, uklopili u kršćansku tradiciju kako bi što jednostavnije stare običaje ukomponirali u kršćanstvo i tako bez dodatnih teškoća širili svoju vjeru.

Bojenje jaja na starinski način

vesela jajaNaši preci nisu imali moderna pomagala za ukrašavanje jaja, pa su sve potrebne stvari za bojenje nalazili u prirodi.

Žuta jaja

U 250 ml vode stavite žličicu šafrana, pričekajte da zakipi te ostavite 30-tak minuta da kuha na laganoj vatri. Na kraju dodajte malo octa. Pošto je pravi šafran prilično skup, alternativno se za žutu boju mogu koristiti kurkuma, listovi kruške ili kamilica. U tom slučaju, ove sastojke kuhajte u pola litre vode.

Smeđa jaja

Klasična boja s kojom smo se svi već negdje susreli. U litri vode prokuhajte ljuske luka ( količina ovisi o željenom intenzitetu ). Ne zaboravite ocat. Jaja ostavite u boji barem pola sata.

Crvena i zelena jaja

Naribajte 2 – 3 cikle te ih prokuhajte u litri vode. Ostavite da kuhaju na laganoj vatri najmanje 30 minuta. Lijepu ćete zelenu boju postići uz pomoć koprive, špinata ili poriluka. Grubo nasjeckajte sastojke i istucite te prokuhajte kao i prethodne.

Narančasta i plava jaja

Naribajte 5 - 6 mrkvi te ih prelijte s malo vode i ostavite da odstoje nekoliko minuta. Potom prokuhajte u 250 ml vode i dobit ćete lijepu prirodnu narančastu boju. Za plava jaja nasjeckajte i istucite listove crvenog kupusa. Potom ih prokuhajte u pola litre vode i ostavite na laganoj vatri najmanje 30 minuta. Dodajte ocat i jaja.


Uskršnji kruh (sirnica ili pinca)

pinca12 jaja ( 8 žumanjka i 4 cijela jaja )
1 kg brašna za dizano tijesto
25 dkg šećera
15 dkg maslaca
4 dkg kvasca
1/8 l mlijeka – malo više od 1 dcl
1 naranča – sok i korica
Malo ruma i malo maraskina
1 ampula ružine vodice
Malo soli
2 jaja za premaz
10 dkg šećera u kocki za ukras

Tijesto:  U zdjelicu razmrvite kvasac. Dodajte 2 žličice šećera, 2 žličice brašna i 2 dcl mlijeka. Ostavite 10 do 15 min na toplom mjestu da se kvasac digne. Prokuhajte mlijeko s vanilin štapićem. Kad je mlijeko kuhano, izvadite štapić i pustite ga da se ohladi.

Žumanjke i ostatak šećera pjenasto izmiješajte. Dodajte rastopljeni maslac, mlako mlijeko, ostatak brašna, rum, maraskino, ružinu vodicu, sok i naribanu koricu naranče, sol i čvrsto ulupane bjelanjke. Sastojke dobro izmiješajte mikserom. Dodajte pripremljen kvasac. Rukama umijesite glatko, mekano tijesto. Prekrijte ga ubrusom i ostavite na toplom mjestu da udvostruči obujam – 1 do 2 sata.

Redoslijed izrade:
Tijesto razdijelite u 4 jednaka djela te oblikujte kugle. Na lim stavite papir za pečenje, a na njega kugle koje ostavite na toplom mjestu da ponovno udvostruče obujam. Škarama izradite ukras na vrhu svake kugle. Premažite ih razmućenim jajima, pospite zdrobljenim kockama šećera i pecite na temperaturi od 150 stupnjeva 45 minuta. Dobar tek!      

Ocijeni sadržaj
(3 puta ocijenjeno)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream