Koristimo kolačiće Za pružanje boljeg korisničkog iskustva.

Nastavkom pregleda stranice, prihvaćate uvjete i korištenje kolačića. Saznajte više

Slažem se

Mit o dobrom i lošem kolesterolu I.dio

  • Utorak, 16 Prosinac 2014 14:41
  • Pročitano 1291 puta

Opasnost od povišenog kolesterola već godinama je još jedna od velikih smicalica koja je našla mjesto u konvencionalnoj alopatskoj medicini, a „znanstvenu“ teoriju su razradili plaćeni znanstvenici farmaceutske i prehrambene industrije.

Piše: Ivona Živković

Steroli zapravo imaju vrlo značajnu ulogu kao gradivni blokovi u formiranju strukture stanične opne i to im je samo jedna od uloga. Sudjeluju još u stvaranju vitamina D, steroida i spolnih hormona. Ljudi, životinje i biljke stvaraju ovakve supstance odnosno molekule sterola. Biljni steroli i stanoli nalaze se u malim količinama u mnogim žitaricama - povrću, voću, mahunama, orasima i sjemenu.

Što je kolesterol i čemu služi?

što je kolesterol zapravo?Kod sisavaca se proizvodi i kolesterol, uglavnom u jetri, ali se može sintetizirati i u nadbubrežnim žlijezdama, u zidovima crijeva. Čak 80 posto mozga sačinjeno je od kolesterola koji je u velikom dijelu ugrađen u membrane u moždanim neuronima. On je nerastopljiv u vodi i drži vodu u mozgu uobličenu u moždanoj formi, no ima i puno značajnije funkcije.

U vodi koja je specifične molekularne forme uskladištena je energija. Zahvaljujući kolesterolu održava se elastičnost svake stanične opne. Posebno je važna elastičnost opne crvenih krvnih zrnaca. Ako krvna zrnca nisu elastična, ne mogu se “gipko” provući kroz veoma uske, najsitnije kapilare u organizmu. Tako će neke stanice ostati uskraćene za kisik pa onda lako propadaju i odumiru. To je slučaj i sa nastankom multiple skleroze kao bolesti za koju se, navodno, ne zna kako nastaje. Neki tvrde da upravo tako nastaje.

Kolesterol je tako važna i sve prisutna tvar u organizmu svih sisavaca. Naravno, sve se to zna i u konvencionalnoj medicini. Dakle, neobično je reći da nešto iz čega smo sastavljeni može biti opasno po zdravlje ako se unosi sa hranom! Tisućama godina su ljudi jeli svinjsku mast i ništa im nije falilo. Da li su ljudi nekada kraće živjeli kao što to često iznose zagovornici alopatske medicine?

Pogledajmo samo ovih nekoliko poznatih likova i koliki im je bio životni vijek: Sokrat (71), Platon (76), Leonardo Da Vinci (67), Michelangelo (88), Tolstoj (82) i mnogi drugi. Danas je prosjek života kod „civiliziranog“ čovjeka 76! Možemo se kladiti kako svi oni o kolesterolu nisu znali gotovo ništa, a ni krvni tlak nisu mjerili svakog jutra kako bi znali koju tabletu uzeti tog dana. Danas su ljudi opsjednuti održavanjem svog zdravlja, gutaju se gomile lijekova od kojih se još više razboljevamo!

Teorija o dva kolesterola

dva kolesterolaPogledajmo sada što kaže današnja “znanstvena” teorija (koju je u medicinske udžbenike ubacio farmakobiznis) o dva kolesterola: “dobrom” i “lošem”. Pošto je kolesterol (koji je lipid) nerastopljiv u vodi, on se u organizmu prenosi tako što se vezuje za proteine i formira se ono što se naziva lipoproteini. Oni se prema svojoj gustoći dijele na lipoproteine veoma male gustoće, male gustoće (LDL) i velike gustoće (HDL).

Pošto se višak kolesterola prirodno izbacuje iz organizma preko žuči, neke molekule će žuč prepoznati i izbaciti ih, a neke neće te će se one ostati taložiti u organizmu. Ono što organizam (tj. receptori stanica) ne prepozna kao nepotreban i “loš” kolesterol, apsorbirati će vjerujući kako je to “dobar” kolesterol. Tako će se taj “loš” taložiti u krvnim sudovima i tu može blokirati prolaz kisiku što se naziva arterioskleoza. To utječe na srčani mišić i njegove stanice tako da vremenom mogu propasti.Takva oštećenja izazivaju ono što medicina naziva srčani infarkt. Taj “loš” kolesterol koji se apsorbira, a ne bi trebao je LDL kolesterol odnosno lipoprotein male gustoće.

Uzroke za to, ova teorija vidi u masnim kiselinama koje se unose hranom (trećina kolesterola se unosi hranom) dok problem sa masnim kiselinama koje su loše , a nastaju u samom organizmu, nastaje zbog faktora koji se nazivaju "faktori nasljeđa", "nepravilan rad hormona" ili nekih drugih organa (koji proizvode “loš” kolesterol, a to je na primjer jetra). I to je teorija koja se uči u medicinskim školama. Zato je važno, kako uče liječnici, da ljudi kod kojih se nataloži ovaj “loš” kolesterol u organizmu, moraju piti lijekove za njegovo smanjenje jer sprječavaju sintezu kolesterola. Napravljeni su i testovi koji mjere količinu ovih lipoproteina u krvi i utvrđeni su “podnošljivi” nivoi.

Naravno, farmakobiznis je odmah napravio čitavu paletu kemikalija i one se nazivaju statinima. Najpopularniji su Lipitor i Zokor. Pregledom neželjenih nuspojava ovih statina koje proizvođači navode (dijareja ili konstipacija, mučnina i povraćanje, glavobolja , pospanost i vrtoglavica, slabost mišića i bolovi u mišićima i sl.), svaki laik može shvatiti kako su u pitanju čisti simptomi trovanja organizma. Samo liječnici ovo “ne vide”.

Kako prodati biljna ulja?

biljno ulje ili margarinLiječnicima ni pacijentima vjerojatno nije poznato kako su nakon Prvog svjetskog rata, američki proizvođači biljnog ulja bili u velikim financijskim poteškoćama. Poznato je kako svi kapitalisti imaju osnovnu poslovnu filozofiju koja kaže da se tržište, ako ga nema, mora stvoriti.

Njihovo glavno tržište je bila prodaja osnovne sirovine za proizvodnju uljanih boja, firnajza i gita. Da se ne miješa sa uljem, sve ovo bi izloženo kisiku, brzo oksidiralo i očvrsnulo te izgubilo neophodna svojstva. Biljna ulja, odnosno steroli u njima su to sprječavala. Upravo zbog toga, ta biljna ulja nisu bila dobra za ljudsku prehranu jer bi se taložila u krvnim sudovima i sprječavala protok kisika. Šteta za biznis. Ali su mogli ta ulja prodavati pomiješana u stočnoj hrani pojedinim seljacima koji su uzgajali svinje, tek da vide kako djeluju.

Vrlo brzo su seljaci otkrili da se njihove svinje hranjene ovakvom mješavinom sa biljnim uljima, jako brzo ugoje. Praktično su svinje bile spremne za klanje mnogo brže, pa se to seljacima činilo profitabilno, posebno zato što je ovakva hrana bila daleko jeftinija. Činjenica da su svinje jele i nisu odmah ugibale, bila je pozitivan znak. S druge strane, znanstvenici koje su angažirali ovi uljari, znali su da je svinja kao sisavac vrlo slična čovjeku pa su odmah počeli raditi na tome da smisle priču da i u ljudsku prehranu što više ubace ova svoja ulja.

Da su svinje vremenom sve više razvijale ono što se naziva arterioskleroza i da su im se stvarali masni tumori, zataškano je. Svinje su brzo slali na klanje prije nego razviju tumore i razbole se. Time je problem bio djelomično riješen. Tako je u ljudsku prehranu stigao biljni margarin i to uz veliku reklamu!

Ocijeni sadržaj
(6 puta ocijenjeno)
Molim Vas prijavite se ako želite komentarati članak

Alternativa.hr je vaš portal u alternativu namijenjen informiranju javnosti, poticanju zdravog i pozitivnog življenja, zajedništvu i sreći. Čitajte, gledajte i dijelite sadržaje te doprinosite širenju kvalitetnih informacija i ideja svojim dobronamjernim komentarima i člancima :)

 

alternativa fb stranice  alternativa google plus stranice  alternativa youtube stream